Poznavanje stranih jezika – ključ samopouzdanja i uspjeha

Divno je znati strane jezike. Razumjeti strance, putovati u inozemstvo i osjećati se samostalno zbog spoznaje da ćemo se moći sporazumjeti na jeziku koji nam nije materinji. Poznavanje stranog jezika pruža određenu slobodu, podiže samopouzdanje čovjeka. Kad god putujem van granica Hrvatske, nastojim naučiti bar nekoliko osnovnih riječi na jeziku zemlje koju posjećujem.

Dobar je to osjećaj; znati pozdraviti i reći makar ”Hvala”. Vjerujte da koliko god lošim naglaskom i nespretno progovorili, izmamit ćete domaćinima osmjeh na lice. Bit će susretljiviji, otvoreniji, spremni pomoći. Makar i samo  da vas nauče još neku riječ na njihovom jeziku. Nije to, dakako, pravo znanje jezika. Vjerojatno ćete zaboraviti netom izgovorene riječi jer se nisu stigle pohraniti u dugoročno pamćenje. Kao profesor stranog jezika znam da se riječ, da bi se smatrala naučenom i usvojenom, mora  upotrijebiti  80 puta! I to bi bilo idealno da su  sve različite situacije, odnosno konteksti u kojima se nova riječ koristi. E da, nije lako učiti jezike. A treba uzeti u obzir i da poznavanje jezika pretpostavlja jednako usvajanje svih pet jezičnih vještina – govornu interakciju, govornu produkciju, čitanje, razumijevanje i slušanje. Nije lako. Znam. Ali je divno, jer rezultat je bogata nagrada za uloženi trud i potrošeno vrijeme. Divno je znati komunicirati s nekim na drugom jeziku. A tek čitanje…!

Jučer je bio rođendan Franza Kafke, njemačkog pisca židovskog porijekla.

”Lako je biti veseo na početku ljeta.” Piše Kafka u svojim Dnevnicima, a ja razmišljam kako bi bilo lijepo da znam njemački.

Divno je znati strane jezike. Obzirom da je Hrvatska turistička zemlja koja je već četiri godine članica Europske unije, a grad Rijeka proglašen je Europskom prijestolnicom kulture za godinu 2020., mislim da je važno da razmislimo o tome koliko  je važno poznavati i učiti strane jezike. Jer učenje ne bi smjelo stati nakon završenog formalnog obrazovanja. To je nekada davno bilo tako. Zato jedino cjeloživotnim učenjem možemo zadržati ili poboljšati kvalitetu stečenog znanja. Jer ako ste nekada davno učili njemački/talijanski/francuski itd., i od tada ga niste koristili, koliko taj jezik danas zapravo znate? Vjerovatno nimalo.

Danas, 2017. godine ne bi se smjelo dogoditi da se na jednom jelovniku u restoranu jednog turističkog grada na Jadranu  nađu riječi poput  ”strange drinks” kao prijevod za ”strana pića” na engleski. Ili ”adverbials” za ”prilozi glavnom jelu”.

Divno je znati strane jezike. Od malena nam govore kako je bogatstvo poznavati neki strani jezik, djecu se potiče da već od vrtićke dobi razvijaju ljubav prema stranim jezicima. Moja je generacija počinjala s učenjem engleskog tek u 4.r osnovne škole. Od tada je prošlo dosta vremena, tehnologija i mediji su učinili svoje- MTV i Cartoon network iznjedrili su generacije osnovnoškolaca kojima je engleski bio kao drugi materinji. Danas, zahvaljujući internetu, društvenim mrežama, brzini i lakoći pristupa informacijama te  globalizaciji, klinci već u 4. razredu osnovne škole  mogu itekako  samostalno komunicirati engleskim jezikom  o temama koje ih zanimaju. Za sve drugo i nepoznato – tu je ”google prevoditelj”.

No nemojte se dati zavarati. Nije ni Google svemoguć. Vjerojatno ste se barem jednom našli u prilici koristiti usluge” google prevoditelja”. Ok je to za one koji već znaju strani jezik s kojeg ili za koji traže prijevod. Ali probajte upisati riječ  ”trgovina” ili ”obala”. Kliknite na engleski prijevod. Što ste dobili? Vjerovatno  ”trade” i ”coast”, i to je u redu ako se ne misli na ”dućan” i ”obalu rijeke”. Jer ”dućan” nije ”trade” niti je ”riječna obala” ”coast”. Oni koji znaju engleski znat će pravilno koristiti usluge Google-a. Oni koji ne znaju nalaze se u nepovoljnoj situaciji. Možemo i obrnuto; upišite ”concussion” i tražite prijevod. Google izbaci da je značenje ”potres”. I jest, ali potres mozga!  Ili tražite ”slijepog putnika”, a Google to prevede kao ”blind traveller”, opet netočno i nezgrapno te doslovno, jer ”slijepi putnik” nije zapravo slijep. Kaže li Vam netko ”It’s raining cats and dogs” ili ”When pigs fly” nemojte pokušati tražiti vezu s mačkama i psima ili letećim svinjama jer ovi izrazi nemaju s njima veze.

Ovakvih je primjera beskonačno mnogo za sve jezike koji postoje. Našla sam podatak da postoji 6800 jezika u svijetu. Najviše ljudi govori (ne, nije engleski) – mandarinskim jezikom! Preko 880 milijuna ljudi služi se mandarinskim kao materinjim jezikom. Engleski je tek drugi na ljestvici najrasprostranjenijih jezika, a prema nekim podacima čak i treći  u korist hindu jezika. U ponudi Narodnog učilišta se nalaze mnogi svjetski jezici; engleski, njemački, talijanski, ruski, španjolski, holandski, mađarski, slovenski, japanski, mandarinski.

Nastojimo osigurati kvalitetu nastave iskusnim predavačima, individualnim pristupu polaznicima i suvremenim programom bogatim aktualnim temama. Takvim načinom rada stekli smo povjerenje polaznika koji pohađaju naše jezične programe i po nekoliko godina. Moj sljedeći izbor bit će učenje njemačkog. Zbog Kafke i Fassbindera. A i Berlin mi je jako drag:) Koji je vaš izbor? Stignete odlučiti do rujna i početka nove školske godine.

 

Fotografija na vrhu prikazuje Zid ljubavi u Parizu na kojoj je “Volim te” napisano na više od 300 svjetskih jezika.
Izvor: Wikipedia

Nema komentara

Ostavi komentar